Lokomotive EU

Sve o lokomotivama na ŽS kao i sa drugih uprava.

Re: Lokomotive EU

Postod zlatan » 05 Mar 2009 20:17

malo ceskih obnovljenih Škoda:
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
zlatan
 
Postovi: 121
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Lokomotive EU

Postod damir661 » 05 Mar 2009 22:59

Vossloh dizelke su se jako dobro pokazale u eksploataciji, hvale ih svuda po Evropi, ali GM-EMD je ipak EMD. ;)
Slika
Slika
Slika
Korisnikov avatar
damir661
Moderatori
 
Postovi: 1124
Pridružio se: 04 Feb 2009 19:29
Lokacija: BEOGRAD

Re: Lokomotive EU

Postod cokla » 05 Mar 2009 23:00

a ova EU lokomotiva ? :D

Slika

SlikaPozdrav iz Slovenije
Korisnikov avatar
cokla
Moderatori
 
Postovi: 297
Pridružio se: 04 Feb 2009 22:53

Re: Lokomotive EU

Postod cokla » 05 Mar 2009 23:03



ali je ova valjda bolja ;)
Slika

možda ova? :D
Slika
SlikaPozdrav iz Slovenije
Korisnikov avatar
cokla
Moderatori
 
Postovi: 297
Pridružio se: 04 Feb 2009 22:53

Re: Lokomotive EU

Postod damir661 » 05 Mar 2009 23:19

Ako tako gledamo Cokla, zna sta je neprevazidjeno u evorpi, cak su i one uspele da dodju do toga da budu deo evropske porodice, steta je samo sto se to nije desilo mnog mnogo ranije ,a trebalo je ;) ;) ;) ;) ;) ;) ;) ;)

Slika
Slika

Nekada su 663,645,665,442 bile zaista lokomotive ispred ostalih u Evropi
Korisnikov avatar
damir661
Moderatori
 
Postovi: 1124
Pridružio se: 04 Feb 2009 19:29
Lokacija: BEOGRAD

Re: Lokomotive EU

Postod Boris712 » 06 Mar 2009 00:43

Po meni jedino sto moze da zameni EMD lokomotivu je nova EMD lokomotiva i nista drugo :!: :!: :!:
Boris712 - Moderator
MACOSA baš je bona kad je voza majstor Bora
Korisnikov avatar
Boris712
Moderatori
 
Postovi: 521
Pridružio se: 04 Feb 2009 19:30
Lokacija: Sombor Vojvodina

Re: Lokomotive EU

Postod zlatan » 23 Mar 2009 21:59

Višesistemske lokomotive danas predstavljaju osnov savremene Europe iz jednog sustog razloga a on je u vise multifunkcionalnim performansama koje takve lokse zadovoljavaju na raznim razinama zeljeznica. Takvo vozilo u stanju je relativno racionalno zadovoljiti sve potrebe, na bilo kojem dijelu pruge. Obično takva vozila posjeduju vrlo pouzdane sigurnosne sustave i informaticku multikulturu savremene elektronske elektrotehnike koja se primjenjuje na savremenim šinskim vozilima danas. Govoricu ukratko o poznatim modelima koji se nude u danasnjem trendu kao vozila koja apsolutno zadovoljavaju uslove vuce vlakova po raznim zeljeznickim upravama. Kao jedan od vodećih u ovom pokušaju opisa mogu se smatrati modeli “Siemens” ES64U4 iz generacije lokomotiva TAURUS, mada po osobinama pogona nimalo ne zaostaje zajednički projekat “BOMBARDIER&SIEMENS”, kodnog imena TRAXX. Ova dva tipa vozila po broju prodanih u svijetu prednjače i ispred giganta kao što je ALSTOM, mada se u posljednjim godinama vidi napredak u modernizaciji francuske tehnoloske cjeline na PRIMA asinkronim lokomotivama, a poslije se mogu smatrati dobrim lokomotivama i talijanska “ANSALDO-BREDA” E402B/C, čak i najnovija “ŠKODA” itd.

Tehnologija koja se primjenjuje kod svih današnjih elektrolokomotiva zasnovana je na asinkronim vučnim elektromotorima, napajanih trofaznim naponom, preko invertorskih IGBT tranzistorskih modula. Sličnim sustavom napajaju se i pomoćni trofazni pogoni, podijeljeni u 4 osnovne kategorije. Npr pomoćni pogon lok Siemens dijeli se na ulazni pretvarač snage 200 kVA a dalje opskrbljuje kavezne elektromotore ili motore uljnih pumpi transformatora preko adekvatnih statičkih INVERTOR-a trofaznog napona. Jedan glavni invertor za vučni pogon spaja u paraleli dva četri polna elektromotora i u paralelnom spoju opet veže se sa drugim parom pretvarača za naredna dva vučna motora. Sva četri motora su povezana u tzv Quadrapalni spoj u nezavisnu kontrolu, pa čak i kada recimo otkaže jedan od vučnih motora, moguće je nastaviti vožnju sa tri motora, u punom opsegu snage. Računalni softverski PC “Sibas32” osigurava raspored faktora snage na tri grane, a lok nastavlja vožnju sa recimo jopš uvijek dosta velikom vučnom moći. Jedinica Sibas32 zasnovana je na najmodernijoj tehnologiji mikrokontrole.

Ona se sastoji od osnovnog visokonaponskog modula za izvršenje komandi, a upravlja se preko komandne jedinice niskonaponskih modula. Na ovaj način je vn kontroler stalno povezan kordinacijom preko strujnih davača u centralni krug, i bez obzira šta god da se dešava ovaj SIBAS32 sustav optimalno raspoređuje performanse glavnom ili pomoćnom pogonu, na najkorisniji način. Primjer lokomotive ES64F4 ali i TAURUS lokomotive je jedan od dosta jednostavnih riješenja no njihov razvijen softver se razlikuje od BOMBARDIER MITRAC softvera, kako mnogi u DBAG kažu SIEMENS je ipak sa SIBAS32 riješenjem ostvario povoljnije iskorištenje vučne sile i u najnepovoljnim uslovima vuče teretnih vlakova. Primjer pokazuje TAURUS ES64U4 varijanta, koja ipak i sa reduktorima 230 kmh pokazuje zavidne vučne performanse i prema HELGI, mada bi ja tu lično rekao da je problem HELGE čisti softver a ne vučna moć. Helga tako razvija nominalnih 84 kmh a Taurus 98 kmh, razlika između 140 kmh te 230 kmh ipak je vidljiva a da ne kažem i dosta drastična, stoga ES64U4 se može smatrati tehnološkim napretkom u svakom pogledu.

Primjena taurus tehnologije vidljiva je i sa najnovijim ES46F1 lokomotivama kakve se trenutačno isporučuju Belgijskim i Portugalskim željeznicama. Ova lokomotiva se isporučuje sa reduktorima 120 ili 140 kmh, sada trenutačno i belgijanci i portugalci koriste reduktore 140 kmh. Ove lokomotive su opremljene racionalnom instaliranom snagom koja se može smatrati sasvim pristojnom uza jednu Bo´Bo´elektro lokomotivu. Ove lok u projektnom birou mogu se izvesti i kao višesistemske jel su zasnovane na jedinstvenoj tehnologiji Taurus lokomotiva. Čak se i nove ES60U3 i ES64U4-II lokomotive koje se trenutračno grade za razne naručitelje grade sa oblikom sanduka ES46F1 lokomotive, što bi se reklo nema više oblika “KADA”. Sve ove lok koje isporučuje SIEMENS ili BOMBARDIER, bile bi veoma iskoristive na prugama ŽS, kao jedna zaista ohrabrujuća zamjena starim i istrošenim ŽS-461 lokomotiva. Već sama ES46F2 višesistemska lokomotiva, opremljena reduktorom 120 kmh a težine cca 87/88t, može i te kako smatrati se pravim izborom za vuču ter.vozova na X koridoru ili na čuvenoj Barskoj pruzi. Vučna sila od 255 kN pri 65 kmh i extraniska iskoristiva vuča, gdje se računaju hvatišta naprezanja lok u mehaničkom sistemu, pokazuje da je lokomotiva vjerovali ili ne na usponu 26dan/t a kakav se nalazi na Barskoj pruzi sposobna za vuču cca 775t sa 60 kmh.

Kada se kupuju lokomotive obično oni koji baš nemaju puno veze sa tehnologijom i koji ne poznaju dovoljno ove probleme, odlučuju se na megalomanske kilowate tj na lokomotive čije se ime samo spomene svi drhte od 6.5 MW itd itd. Dakle treba se prilagoditi gospodarskim uslovima i izračunati dugoročne elemente te odlučiti sa čime raspolagati a na brdskim ili ravničarskim dionicama zadovoljiti podjednako, primjer ponašanja uprave SŽ sa serijom SŽ-541 (forsiranje teških tereta više od dozvoljene trajne moći) dugoročno će upropastiti takva vozila ako se nastavi sa forsiranjem najvećih mogućih vučenih masa. Poznato je primjerice kako se za izračun stvarnog koeficijenta adhezione sile koristi 0,25, to se množi sa Njutnovim zakonom i silom 9,81 te sa masom lokomotive. Taj podatak koji se dobije predstavlja racionalnu moć vozila, a ne ona dodatan elektronička regulacija. El.regulacija je dobra samo u lijepom vremenu, jer ovakovoj višesistemskoj lok omogućava čak i do 0,32 koeficijent, što za ružno vrijeme na pruzi ne vrijedi. Lokomotiva ES46F2 sa reduktorima 140 kmh ipak daje korisnih 225 kN kod 74 kmh i može zadovoljiti veoma dobro, a zahvaljujući i njenom najbližem iskoriptenju vučne sile 0,25. Lokomotiva koja na sebe ima natovareno mnogo kw, ipak nije u stanju nositi se u ružnom vremenu.

Da zaključim, može se reći da je asinkrona tehnologija sadašnje najbolje od najboljeg, trofaznim spojem u zvjezdištu ili prebacivanjem u spoj trokuta, od male Bo´Bo´lokomotive ipak dobijamo lokomotivu vrijednu svakog novčića. Elektro rekuperacija je jednaka vučnoj snazi pa prema tome pri svakom zavođenju zračne kočnice (kordinacija) dolazi do vrlo visoke kočne sile, prema tome nema straha od slabog kočenja vlaka a nema ni povećane potrošnje kotača ili papuča vlakova. Na Helgi se već može reći da bi bilo isplativo imati je u svome voznom parku, no kako je taurus riješenje ipak savremenije, oblik nije toliko bitan. No mogu reći da novi oblik taurusa nije onako smiješan, ima tu nekog filinga. Deset ovakvih lokomotiva može primjereno zamjeniti bar 22 klasične tiristorizirane lokomotive. Mašinovođa ŽS vozeći na ovoj loksi i te kako može biti ugodno iznenađen i zadovoljan, ipak je tu riječ o pravim ljudskim stvarima, a posao se lakše završi. Tehnologija ovakovih lokomotiva dugoročno opravdava svoju namjenu. Ovo sa modernizacijama i tiristorizacijama 444 serije ipak su kozmetičke naravi (mada ne toliko loše).
zlatan
 
Postovi: 121
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Lokomotive EU

Postod sasa013 » 26 Mar 2009 22:18

qyy qyy qyy qyy qyy Svaka čast
sasa013
 
Postovi: 28
Pridružio se: 04 Feb 2009 23:07
Lokacija: Panonsko more

Re: Lokomotive EU

Postod Stajs » 26 Mar 2009 23:41

Sta reci !!! Toplicka krv na privremenom radu u inozemstvu qqwy qqwy qqwy qqwy
Slika
Korisnikov avatar
Stajs
 
Postovi: 5125
Pridružio se: 04 Feb 2009 19:16
Lokacija: Rio de Zivkovo

Re: Lokomotive EU

Postod zlatan » 27 Mar 2009 00:19

Stajs je napisao:Sta reci !!! Toplicka krv na privremenom radu u inozemstvu qqwy qqwy qqwy qqwy


ggh
zlatan
 
Postovi: 121
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

PrethodniSledeća

Povratak na Lokomotive

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost

cron