Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Sve o lokomotivama na ŽS kao i sa drugih uprava.

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod 441-704 » 29 Jul 2010 18:42

Ma ja sam slučajno kliknuo na loše dugme...i slučajno obrisao post...
Radi se o lokomotivi serije 131...sad sam malo burlao po arhivi...slična je vašoj seriji 1061...zglobna 2x4 osovine...
Pozzz iz Subotice
Josip

Ps
Sorry za brisanje posta
yesterday is history...tomorrow is a mystery...today is fate
IF I WERE A TRAIN,I`D BE LATE AGAIN
Korisnikov avatar
441-704
 
Postovi: 628
Pridružio se: 04 Feb 2009 20:18
Lokacija: Tu i tamo na prugama ŽS...

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod zlatan » 30 Jul 2010 00:57

Dvosistemska 25/3kV tiristorska lokomotiva ČD362/363

okretno postolje koje koristi nekoliko serija Škoda lokomotiva
Slika

vučna tabela PASOŠ - serija 162 i 363 u usporedbi
Slika

malo fotki

Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
Slika
zlatan
 
Postovi: 117
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod zlatan » 30 Jul 2010 01:05

Malo o povijesti ove lokomotive i stručnim terminima:

Kada su godine 1974 kreirali dvosistemsku Bo´Bo´elektrolokomotivu, kodne oznake Škoda 55E (ŽSSK 350), pojavila se je potreba da se performanse lokomotiva ipak optimiziraju, jel i ovolika snaga od 4000kw (160kmh), sa kojom je raspolagala ova serija, nisu u potpunosti davale racionalnije izvore potrošnje energetskih faktora. Kao odgovor na to, Škodini stručnjaci su osmislili elektrovozilo (danas ČD363) sa reduktorima do 120 (127) kmh, koji bi postali dostojna ekonomičnija zamjenska varijanta za sve univerzalne vlakove, kako na prugama pod današnjom Češkom, tako i pod slovačkim teritorijem. Varijanta ČD 69E, koja se je prvi put pojavila kao lokomotiva ES499.1001, a koja je 1984 bila na Riječkoj prubi (ispitivanja), nastala je kao rezultat projektanta ŠKODA i ČKD elektronika, koji je inače bio isporučitelj električne opreme za ova vozila.

Gpdine 1978 je zavšren projekt, koji je rađen dvije godine, i u godini 1980 nastala su prva prototipska ispitivanja. Napravljene su dvije elektrolokomotive, oznake ES499.1001 i ES499.1002, te od 1984 gdine kreće serijska proizvodnjalo komotiva. Ukupno je do 1992 isporučeno ČD i ŽSSK operateru 180 komada Bo´Bo´3480/3060kw tipa. Lokomotive su teške 85.6t bez namirenja, odnosno 87.4t sa punim namirenjem. Reduktori su opremljeni zubčanicima omjera 3.52 – 81:23, za vmax 130 kmh, a u režimu elektrodinamičke kočnice, kočna sila djeluje u rasponu 7-127 kmh. Ove lokomotive, iako u tom periodu prve u Europi, koje su primjenjivale impulsne tiristore, imale su i niz nedostataka, a koji se je kroz kasnije periode uspješno otklanjao, stariji sustavi zamjenjivani su novim i savremenijim elementima pogona.

Neke iz serije ČD363, modifikacijom su pretvorene u seriju ČD362, a za vmax 140 kmh. Iz serije istosmjernih elektrolokomotiva 71E/ČD162, također su uzimani sanduci, koji se koristili za ugradnju vn opreme od ČD363 lokomotiva, te je tako nastala poboljšana varijanta 362, za vmax 140 kmh. Lokomotive su počele dobivati klimatizere kabina, u novije vrijeme ugrađuju se i mikroprocesori, zatim savremeniji energetski elektronički sklopovi, čak je došlo na nekim lokomotivama (neznam točno o koliko je vozila riječ?) zamjena postojećeg istosmjernog pretvarača za motore ventilatora i kompresora (dc napajanje) sa trofaznim invertor pretvaračem, i adekvatnim asinkronim trofaznim kaveznim motor ventilatorima (570v 3f~). Sa ovog odvojka sada se napajaju i akumulatorske NI-CD baterije (48v/150Ah) punjenje malim tranzistorskim punilom itd. Kabina je unificirana sa ostalim Škoda modelima.

Napajanje
Uzimanje struje u kontaktnoj mreži, osiguravaju dva pneumatska laktasta pantografa. Pantografi su opremljeni sa po jednim za svaki sustav - svakog elektroenergetskog sustava, a koji imaju različite palete potiska na kontaktnu žicu/vod. Pritisak na žicu, regulira tlak u cilindru pantografa. Struja prolazi kroz rastavljač u glavnom strujnom krugu. Kod vožnje na DC sustavu je također uključen efekt suzbijanja prigušnice, prekidač napajanja DC, elektromagnetski četiri VPD tri (3 resp. za VPD pet lokomotive zadnje serije - 69 E 5) unosa zavojnice. Višak snage, prenosi se na polovicu vučnih usmjerivača, čime se izbjegava zaobilaženje filtera spoja, na pogodni napojni sustav.

Ako se lokomotiva napaja izmjeničnom strujom AC 25kv/50hz, struja teče od gl.strujnog kruga sa pneumatskim zakretanjem (uklopom) u AC glavni osigurač, preko baterije VVA 3 (4 VVA 3 u nizu strojeva - 69 E 5) i nakon toga do primarnog namota na vrstu vučnog transformatora (6363-48) tj prim.snage trafo namota od 4680 kVA. To je uljem hlađeni transformator s fiksnom spojem vrijednosti. Sekundarni namoti transformatora vuče napajaju tiristor-mostove/pretvarače-ispravljače, tj ispravljač DIUS-DELTA-A, koji je zrakom hlađeni ispravljač, i sastoji od silicijske diode.

Kontrola snage
Lokomotiva je opremljena beskontaktnom promjenom smjera/ impulsa, a kontrola snage se odvija na temelju stalne promjene u naponskoj karakteristici, na vratila vučnih motora. Taj napon je pod kontrolom četiri spoja (armature) preko PULS-delta pretvarača [Pulsni Konverter], proizvod ČKD elektrotehnike. Ova se faza vrši pomacima u nekoliko razina, puls-fazni inverteri, tiristori i diode usključeni su na zajednički sustav hlađenje zraka. Puls sa modulacijom, ide na tri frekvencije - 33 1/3 Hz, 100 Hz, i 300 Hz. Uvijek su dva glavna mosna pretvarača (tiristori/uzbude) spojeni u paralelu, jedan pretvarač se sastoji od dva mosta u seriju spojeni, i sa dva pripadajuća kolektorska vučna motora, te se na taj način VM napajaju. Za kontrolu snage, pri brzini od oko 60 km/h kontinuiranog uzbudae vučnih motora, pretvarači frekvencije onda vuku dalje na 100 Hz. Pobuđenja namotima vučnih motora su izvedena tako da su sva četiri namota spojena u seriju, a napajana preko zajedničke (impulsne) uzbude, putem pretvarača BATYR -delta- , rad s više frekvencije 33 1/3 Hz, te naponski do 600 Hz.

Vučni motori
Lokomotiva ima četiri vučna šest polna kolektorska elektrovučna motora tipa FIR AL-4562. To je složeno uzbuđen šestipolni DC motor uz dodatnu regulaciju uzbude, valovito pogodan za napajanje (smjera) struje kada vozilo vozi na AC sistemu rada. Ventilacija vučna motora čini grupa od dva aksijalna ventilatora, koji istovremeno hlade i vučne pretvarače i hlade trafo ulje. Dva motora na jednom okretnom postolju trajno su spojeni u seriju, a s motorom druge skupine su spojeni paralelno. Spoj isporuke napona lokomotive, u režimu vuče, znači da su motori trajno spojeni u spoj serija-paralela.
Upravljanje pomoćnih pogona lokomotive, opremljeno je sa pomoćnim DC elektromotorima za istosmjernI NAPON, induciranim naponom napajanje, za motor-ventilator ventilacije i motore dvaju klipnih kompresora. U tu svrhu, u kombinaciji impulsa, inverter (glavni pretvarač) lokomotive UNIPULS 80, koji se sastoji od primarnog pretvarača, smanjuje visoki napon od 600 V, ka četiri sekundarna tir.pretvarača, smanjenje napona do 440 V DC=, za dva električna kompresora i dva električna ventilatora vučnih motora i gl.transformatora.

Elektrodinamički kočnica
Lokomotiva je opremljena elektrodinamičkom kočnicom, sa otpornicima. U ormaru na krovu lokomotive su pohranjene dva kočna bloka otpornika, od fe_ch_al materijala, i hlađeni su preko četiri aksijalna ventilatora, koja se napajaju iz pada napona na odporničkim paketima. EDB kontrola snage je glatka, upravljanje je dano od strane sonde tlaka. EDB je funkcionalna u rasponu brzina 127-7 km/h (serija 363), respektivno. 140-7 km/h (serija 362). Kada se brzina padne ispod donje granice EDB, kočenje vozila preuzima zračna lokomotivska kočnica.

Upravljanje
Lokomotiva može biti upravljana (kontroler*) u ručnom načinu rada, ili automatski način rada. U ručnom načinu rada vozač odabire po želji poziciju (položaj ručice) kontrolera. Proporcionalni potisak (pozicija) je način kada strojovođa u nekom vremenskom intervalu drži kontroler u poziciji „+“ (za povećanje) a kada želi smanjiti silu/struju, stavlja ručicu kontrolera u položaj „-“ (Za smanjenje). Osim toga, regulator pozicije impulsnog kontrolera omogućava i brzo povećanje ili smanjenje relativne snage. Sve to se kontrolira u samoj spoju snage od strane elektroničke opreme za snagu lokomotive.

Položaj imp.kontrolera može biti iskorišten i [+/-] ispod prozora, koji vozač koristi kada je naslonjen na prozoru. U automatskom načinu rada (RRA), impulsni kontroler ide kontinuirano (u koracima od 2,5 km/h), gdje se to može učiniti pmoću tipke +/- ispod prozora. Novije lokomotive su opremljene za tu svrhu tipkovnicom sa direktnim biranjem brzine (preciznost od 3 km/h). Nadalje, relativna snaga prekidača, ovisna je o biranom individualnom položaju same ručice kontrolera (a time i snage EDB), koja zamjenjuje funkciju kontrolera, koji je u ručnom modu. Navedena brzina je tada automatski održava.

Željenu i stvarnu brzinu, vozač radi u dva načina (Vp i VS) djelujući na elektronski sumlog [prikupljač informacija], koji radi samo pod RDA sustavom. Kroz ručni i automatski način rada, strojovođa ne izdaje naredbe izravno lokomotivskim vučnim krugovima, ali upravljački kontroler (regulator brzine) pruža upravljanje [informacije] uređaju sa impulsnim signalima, koji su tu prisutni, zajedno sa signalima iz kontrolera, te kroz zaštite pretvarača, obrađuje ih prema centralnom upravljačkom kontroleru snage, i ulazi središnji sustav za određivanje postotka potrebne snage na obodu kotača. Kontrola i energetska elektronika su pohranjene u stalcima aparata, u ormaru u prvoj liniji, u strojarnici. U sigurnom načinu rada, vozač lokomotive će se držati prema okretnog impulsnom prekidača u 10 faza tj načina rada.

Ovaj način rada je izravno pod kontrolom regulacije napona, pomoću kontrolera. EDB stalno kontrolira zasebnu kontrolu. U komandnom pultu lokomotive su sljedeći pokazatelji:

elektronički sumlog informacija
Voltmetri napona mreže za AC/DC napajanje
dva ampermetre struje u režimu vuče
polje struja ampermetar
manometri (Gl.Vod/Gl.Rezervar-Kočni Cilindri)
konverter
pokazatelj relativne snage
voltmetar i ampermetar baterije

Baterije
Zaštitu za krugova mreže baterija je određena za napon od 48 V, DC=, istosmjerne struje [alkalne baterije] te za statički elektronski punjač istih aku baterija. To je snaga od 600v DC istosmjernog [srednjeg] kruga. Srednje napajanje napona lokomotive radi s 115 V na frekvenciji od 400 Hz. Lokomotiva je opremljena sa:

- elektronskom protivkliznom zaštitom od klizanja [LSO krugovi]
- nadstrujnim zaštititama
- diferencijalnom zaštitom
- prenaponskom zaštitom u obliku munje [odvodnik prenapona]

U slučaju kvara na glavnom primarnom pogonskom sklopu, pantograf se ne može spustiti sve dok se ne isključi glavna sklopka. Glavna sklopka, kada je pogon u kvaru, spriječava dovođenje ostalih pogona u proces rada, a što se zove „blokada“. U opremu sustava zaštita te strujnih krugova upravljanja i signalizacije, nalazi se i dijagnostika sa grafičkim izlazom na lijevoj strani od kontrolne ploče, komandog pulta, pokazivanje informacija je izvedeno iznad ekrana, tj na stropu kosine plafona kabine, sa signalnim simbolima kvarova.

Na moderniziranoj lokomotivi serije 362, elementi za automatički elektronski sumlog [prikupljanje svih informacija], ugrađeni su od novih sustava LT modela, iz tvrtke „Metra Blansko“. Nadalje, lokomotiva je opremljena radio uređajem, i mobilnim sustavom TESLA, kontrolom autostop uređaja „Train Control LS IV“, u kontrolnoj kabini i kontrolnoj konzoli u OBD. Modificirane lokomotive za ovu vrstu sustava zaštite koriste zamjenski uređaj, „LS 90“, proizveden u tvrtci „ AZD“ Praha.
zlatan
 
Postovi: 117
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod zlatan » 30 Jul 2010 16:08

lokomotiva ŽSSK 131 (škoda 58E)

Slika
Slika
Slika
zlatan
 
Postovi: 117
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod zlatan » 30 Jul 2010 16:21

Slika

detaljniji prikaz stvarne vučne moći sa opterećenjima na usponima do 20 promila:
Slika

malo opisa o lokomotivi, za B.Josipa pa nek uživa :gore:

Električna osam osovinska lokomotiva Bo´Bo´+ Bo´Bo´ ŠKODA 58E, u vlasništvu ŽSSK željeznica, sagrađena je u broju od 50 dvodijelnih jedinica. Lokomotive se mogu koristiti i odvojeno, nakon odspajanja, pa može voziti svaka polu jedinica pojedinačno. Trajna vučna snaga vozila pri 51.3 kmh iznosi 4480kw (struja motora 400A) 295kN kod 51.3 kmh, a jednosatna snaga vozila jest 5000kw/450A (350kN kod 49.1kmh). Najveća vučna sila u pokretanju iznosi 638 kN. Lokomotive su isporučene u periodu od 1980-1982, u veoma brzoj isporuci, isključivo ŽSSK operateru, i to za vuču teretnih vlakova, uglavnom na relaciji Košice-Žilina, Ostrava, Moravska itd, do vmax 100 kmh.

Dva sanduka Bo´Bo´, povezana su klasičnom (pojačanom) tegljanik-kvačilo spremom, i pneumatskim spojnicama, kao i pripadnim električnim upravljačkim vodovima, u konačnosti čine jednu automatsku jedinicu. Osam vučnih kolektorskih 6-polnih elektromotora, imaju serijsku pobudu, a regulacija napona se odvija u serijskom i paralelnom povezivanju grana motora. Metoda tranzicije prespajanja iz serije u paralelu, zove se mosna tranzicija „bridge“. Motori su spojeni kao dva u seriji 1500+1500v i potom paralelno sa još jednom granom motora, i sve to se paralelno veže sa drugom polovicom lokomotive. Vozilo nema istosmjerne tiristore (čoper) već koristi klasične pakete otpornika (slično lok 1061/HŽ).

Hlađenje vučnih motora odvija se preko ukupno 4 aksijalna DC elektromotora ventilatora, a za hlađenje otpornika za regulaciju vučnih motora, koriste se također DC istosmjerni induiciranim naponom napajani motori ventilatori (8×). Lokomotive ŽSSK 131-000 do sada nisu imale elektrodinamičku kočnicu, ali pročitavši na vlaky.net, pronašao sam kako se sprema modifikacija za ugradnju elektrodinamičkog kočenja na ovim lokomotivama, što bi pridonijelo drastičnom smanjenju kotača i papuča lokomotive, ali i samog vlaka. Vozil oje teško 170t (175t max/168t min), opremljeno je reduktorom za vmax 100 kmh (1:2.703).

Treba napomenuti kako je riječ o iznimno snažnom elektrovozilu za 3 kV napajanje, usprkos relativno maloj snazi instalacije motora. Ako malo bolje pogledamo grafikon sa tabelom količine vučenog tereta, vidjet ćemo da je riječ o extra vrijednostima. Jedan zgodan podatak, kojeg ću ovdje napisati govori o jednosatnoj sili i najvećoj mogućoj vučnoj masi:

- 05dan/t ----- 10.000t
- 10dan/t ----- 6.180t
- 15dan/t ----- 4.070t
- 20dan/t ----- 3.000t

Kontrolerom se vrši upravljanje strujnim krugovima vuče. Postoji ukupno 37 pozicija, nakon čega se može iskoristiti max 5 stupnjeva slabljenja polja. Najveća struja limitirana je na 700A, okretna postolja i oblik čela su uzeti prema primjeru ČD 163 serije. U serijskoj sprezi postoje pozicije 1-25 (25), a u paraleli su pozicije 26-37 (11), Poslije svake sprege, možete dodati do 5 stupnjeva slabljenja polja. Postotak slabljenja polja identičan je šent poljima lokomotive 65E/ČD162/163, o kojem sam već pisao.
zlatan
 
Postovi: 117
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod zlatan » 05 Avg 2010 20:35

Ov bi bilo ukratko sve iz programa ove tvornice. Hvala na čitanju! :pazi:
zlatan
 
Postovi: 117
Pridružio se: 22 Feb 2009 23:53

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod romeo_nis » 09 Avg 2010 14:37

Bravo
romeo_nis
 
Postovi: 262
Pridružio se: 04 Feb 2009 17:20

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod PavkovDejan » 11 Nov 2011 01:10

389354_287168147983907_100000721715716_946687_1417336764_n.jpg
389354_287168147983907_100000721715716_946687_1417336764_n.jpg (23.49 KiB) Pogledano 2646 puta
319171_287168014650587_100000721715716_946684_1035322864_n.jpg
319171_287168014650587_100000721715716_946684_1035322864_n.jpg (114.68 KiB) Pogledano 2646 puta
Prikačeni fajl 299765_287168091317246_100000721715716_946686_580213271_n.jpg više nije dostupan


Slozicete se zaista impresivno izgleda
Dejan Pavkov- Österreichische Bundesbahnen,A ÖBB
Korisnikov avatar
PavkovDejan
Moderatori
 
Postovi: 176
Pridružio se: 22 Apr 2010 02:14

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod PavkovDejan » 11 Nov 2011 01:23

skoda_380018_53.jpg
skoda_380018_53.jpg (125.75 KiB) Pogledano 2646 puta



skoda_380006_59.jpg
U toku tipskih ispitivanja
skoda_380006_59.jpg (190.31 KiB) Pogledano 2646 puta

skoda_380004_55.jpg
U sluzbi CD
skoda_380004_55.jpg (159.5 KiB) Pogledano 2646 puta
Dejan Pavkov- Österreichische Bundesbahnen,A ÖBB
Korisnikov avatar
PavkovDejan
Moderatori
 
Postovi: 176
Pridružio se: 22 Apr 2010 02:14

Re: Električne lokomotive iz programa Škoda-Plzen

Postod PavkovDejan » 11 Nov 2011 01:25

skoda_380004_56.jpg
CD na OBB
skoda_380004_56.jpg (153.51 KiB) Pogledano 2646 puta
Dejan Pavkov- Österreichische Bundesbahnen,A ÖBB
Korisnikov avatar
PavkovDejan
Moderatori
 
Postovi: 176
Pridružio se: 22 Apr 2010 02:14

PrethodniSledeća

Povratak na Lokomotive

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju

cron